Pogled na... - Bosna i Hercegovina

Zašto banke sve češće zatvaraju račune

Nema upozorenja o prevari, nema odbijenog čeka. Samo kratka poruka: „Zatvaramo vaš račun. Molimo da napravite alternativne aranžmane.“

Ovo nije rijedak scenario. Sve više ljudi i kompanija širom svijeta doživljava tzv. „de-banking“ – isključenje iz osnovnih bankarskih usluga.

U finansijskoj industriji to se zove „de-risking“, kada banke prekidaju odnose sa klijentima ili čak čitavim sektorima kako bi izbjegle regulatorni ili reputacioni rizik.

Iako na prvi pogled djeluje kao tehničko pitanje iz oblasti usklađenosti, u stvarnosti se radi o temi koja se nalazi na raskrsnici između borbe protiv finansijskog kriminala, političkih prava, međunarodne trgovine i svakodnevnog pristupa novcu. SAD, Velika Britanija i EU biraju potpuno različite pristupe ovom problemu.

SAD: Tramp protiv “woke kapitalizma”

Američki predsjednik Donald Tramp nedavno je potpisao izvršnu uredbu kojom se bankama zabranjuje da zatvaraju račune iz političkih ili religijskih razloga. Odluka zabranjuje upotrebu „reputacionog rizika“ kao opravdanja i nalaže regulatorima da u roku od 180 dana preispitaju praksu banaka.

Trampove pristalice tvrde da se time štiti sloboda političkog izražavanja i zaustavlja diskriminacija konzervativaca, dok kritičari upozoravaju da banke mogu biti primorane da zadrže klijente koji predstavljaju realan rizik od finansijskog kriminala ili bezbjednosnih prijetnji.

Tramp se na ovu temu fokusirao i zbog ličnih iskustava – više puta je optužio JPMorgan Chase i Bank of America da su mu odbili saradnju nakon prvog predsjedničkog mandata zbog njegovih političkih stavova.

Velika Britanija: Slučaj Najdžela Faraža i javni skandal

U Britaniji je ova tema eksplodirala 2023. nakon afere kada je elitna banka Coutts zatvorila račun Najdželu Faražu, poznatom brexit političaru. Interna dokumenta kasnije su pokazala da su politički stavovi igrali ulogu u odluci.

Za banke poput Couttsa, političari se tretiraju kao PEP (Politically Exposed Person), što znači dodatne provjere porijekla imovine i transakcija. Kada se tome doda činjenica da Faraž više nije ispunjavao finansijski minimum za određene usluge, odluka banke bila je prije rezultat kalkulacije rizika i troškova nego političkog progona.

Ipak, slučaj je izazvao ogroman politički pritisak i natjerao britansku vladu da uvede nova pravila – banke sada moraju klijentima dati najmanje 90 dana otkaznog roka i jasnije objašnjenje razloga za zatvaranje računa.

EU: Tehnički pristup, manje politike

Za razliku od Vašingotna i Londona, Brisel ovu temu tretira kao tehnički regulatorni izazov. Evropska centralna banka (ECB) i Evropska bankarska federacija (EBF) godinama izdaju smjernice kako bi se sačuvala finansijska inkluzija, ali i poštovala pravila o pranju novca i finansiranju terorizma (AML/CFT).

Banke u EU u većini slučajeva primjenjuju individualni, “case-by-case” pristup, fokusirajući se na crvene zastavice – npr. kada identitet klijenta ne može biti potvrđen ili kada postoji sumnja u vlasničku strukturu kompanije.

Za razliku od Trampove administracije, EU želi balans između finansijske bezbjednosti i pristupa osnovnim bankarskim uslugama – bez masovnog zatvaranja računa čitavim sektorima, prenosi Investitor.